<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<?xml-stylesheet type="text/xsl" href="http://krizevci.org/latest.xsl" ?>
<rss version="2.0"
    xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
    xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
    xmlns:admin="http://webns.net/mvcb/"
    xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
    xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/">

    <channel>
    
    <title>Križevci</title>
    <link>http://krizevci.org/krizevci/</link>
    <description></description>
    <dc:language>hr</dc:language>
    <dc:creator>superadministrator@krizevci.org</dc:creator>
    <dc:rights>Copyright 2008</dc:rights>
    <dc:date>2008-01-27T08:01:00+01:00</dc:date>
    <admin:generatorAgent rdf:resource="http://www.pmachine.com/" />
    

    <item>
      <title>Povijest</title>
      <link>http://krizevci.org/dubrovnik/povijest/</link>
      <guid>http://krizevci.org/dubrovnik/povijest/#When:07:01:00Z</guid>
      <description>Križevci se u pisanim dokumentima prvi puta spominju u ispravi kralja Bele III iz 1193. godine. Najistaknutije središte naselja bio je kastrum.&amp;nbsp; Sjeverno od ove križevačke utvrde ban Stjepan organizira naselje doseljenika (današnji Gornji grad) kojemu 24. travnja 1252. godine dodjeljuje povlasticu slobodnog kraljevskog grada. Godinu dana kasnije ovu povlasticu potvrdio je i sam kralj Bela IV. Nastanku grada pridonijeli su antički prometni pravci oko kojih se počelo formirati novo naselje, ponajprije u funkciji trgovišta.


Jedno od tumačenja postanka imena grada Križevaca kaže da je grad dobio ime po križanju puteva na kojima je nastao. Ime CRIS, pod kojim se spominje današnji grad, predstavlja latinizirani oblik hrvatske riječi KRIŽ (latinski CRUX). Ta ista riječ prevodila se kasnije, ovisno o službenom jeziku, na mađarski ili njemački, pa se ime grada spominjalo još i kao Koros, odnosno Kreutz.


Križevci su sve do 18. stoljeća bili podijeljeni na dva dijela: Donji Križevački grad (Inferior civitas Crisisesis), i Gornji Križevački grad (Superior civitas Crisiensis). Kralj Sigismund dodijelio je 1405. Donjem Križevcu povlastice slobodnog kraljevskog grada. Istom poveljom dopušteno je tom dijelu grada da se ogradi bedemom. Početkom 16. stoljeća Donji grad je bio dvostruko veći od Gornjeg grada. Iz jednog u drugi grad prolazilo se kroz sjeverna gradska vrata preko pokretnog mosta. Ostaci nekadašnjih bedema vidljivi su na završetku Zakmardijeve ulice i u neposrednoj blizini crkve Sv. Križa. Godine 1752. carica Marija Terezija ujedinjuje Gornji i Donji Križevac u jedan grad koji od tada nosi ime u množini: KRIŽEVCI. Općina je iste godine dobila svoj status i grb ujedinjenog grada. Grb je u obliku plave boje na kojemu je prikazan trokraki križ i dvije ruke koje ga drže kao znak sjedinjenja. Jedna ruka prikazana je u oklopu i simbolizirala je Donji grad u kojem je bila vojna uprava, a druga, bez oklopa, označavala je civilno stanovništvo Gornjega grada.</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2008-01-27T07:01:00+01:00</dc:date>
    </item>

    <item>
      <title>Škole</title>
      <link>http://krizevci.org/dubrovnik/shkole/</link>
      <guid>http://krizevci.org/dubrovnik/shkole/#When:07:25:00Z</guid>
      <description>Škole</description>
      <dc:subject></dc:subject>
      <dc:date>2007-12-17T07:25:00+01:00</dc:date>
    </item>

    
    </channel>
</rss>